Iliri u Bosni

Iliri u Bosni su imali svoju povijest. Za neke znanstvenike, stanovnici Bosne su potomci Ilira, a Matarugino prezime je jedno od dokaza da još uvijek postoji prezime koje je bilo za vrijeme Ilira na Misoči kako je ovdje zapisano kod Misoče kod Visokog. Iliri su se stotinama godina odupirali Rimljanima, a Rimljanima nije trebala ruda željeza, zlata i srebra, te su skupili svu svoju moć. Desitinci, najhrabrije ilirsko pleme, živjelo je u srednjoj Bosni, a nakon zaposjedanja njihova teritorija od strane Rimljana u 9. stoljeću nije imala cijelu priču o ovom događaju, ali je ovom prilikom neće spominjati. Iliri su opstali vremenom postali građani Rimskog Carstva, ali i vojnici koji su mogli birati cezara.

 U Rimskom Carstvu bilo je pet careva ilirskog porijekla. Carevi ilirskog porijekla prvi su bili Dece, zatim Valencije, pa Klaudije I. i Prob.  Arapi su živjeli skromno, imali su svoje tradicionalne običaje, a dobro piše i akademik Muhamed Filipović, koji ističe da su ljudi u Bosni potomci Ilira, dok neki drugi to negiraju, pa čak ni Iliri nisu autohtoni na tlu Bosne. . Pra-pra-pra-bijela košulja s bijelim hlačama. Imam sliku svog djeda u ovoj nošnji, zajedno s njegovom rodbinom i susjedima.

Zatim, zanimljivo je da je rimski vojnik morao služiti vojsku 20 godina, ali je podijelio plijen kako bi uzeo dio zemlje koju je zauzeo i tu se nastanio. Vojnici su bili zavjetovani. Libijska i rimska cesta se i danas koriste kroz BiH, ali povjesničari moraju otkriti još mnogo toga da bi se kubike poklopile. Nova plemena su česti prosvjedi mnogih naroda diljem BiH, tzv. naroda od 3. do 7. Tako da povijest Ilira gubi puno posebno dolaskom Slovena u 6. stoljeću. Ali svemu dođe kraj kako je došao i onima prije njih i onima poslije njih.....

Na slici se vidi kako su se ilirska plemena zvala i u kojem su dijelu BiH i okoline živjela. Danas postoji ogroman broj utvrda, drugih naselja i naselja u kojima su gotovo sigurno bili naseljeni Dezitijati i njihovi romanizirani potomci, od kojih su neka djelomično istražena.

Tada su rimske ceste kroz BiH bile od značaja za Rim, ali i za stanovnike BiH i okruženje. Antički putevi vodili su do Sirmije na Dunavu, tu su i logori s vojskom koja je štitila puteve i Siermium, što je omogućilo dobru povezanost ovog kraja sa središnjim dijelom države. Glavni pravac bio je od Salone (Jadransko more) do Sirmija, što je bila glavna linija kretanja rimskih legendi te kulturnih i drugih utjecaja Rima. 

Bilo je i drugih puteva, a vodio je od Narone kod uske Neretve do Jadranskog mora prema Sirmiju koji je središnja točka Panonije, ovaj put je vodio dolinama Neretve i Bosne. Po treći put vodila je od sadašnjeg Zadarskog hvata prema dolini rijeke Kupe i Save do Siska (Siscii) odakle je gornji tok rijeke Save išao prema Sloveniji i Alpama. Slovenski Dalas na ovim prostorima nitko nije bio zabrinut. Zašto?

Dolazak Slovenaca najavio je pokolj stanovništva jer su Slovenci nemilosrdno ubijali i žene i djecu te ih opisivali kao vragove jer su samo dva dana 548. godine u Draču pobili preko 7000 žena i djece. Ali se ipak računa da su takvi pokolji ubili i zarobili preko 4 milijuna ljudi ili najveći dio tadašnjeg stanovništva rimske provincije Dalmacije, odnosno Ilirije (Kulturna povijest BiH str. 100-111).

oznake: Iliri u Bosni, povijest,Neretva,

Iliri,Rimljani,Sloveni u Bosni i Hercegovini

Iliri,Rimljani,Sloveni u Bosni i Hercegovini

Iliri u BiH su imali svoju historiju.Po nekim naučnicima stanovnici BiH su potomci Ilira a prezime Mataruga je jedan od dokaza da i danas postoji to prezime koje je bilo i za vrijeme Ilira u mjestu Misoča a kako tamo negdje piše da je Misoča kod Visokog.Iliri su se odupirali Rimljanima stotinama godina dok Rimljanima nije zatrebalo rude željeza,zlata i srebra pa su okupili svu svoju silu.U srednjoj Bosni su živjeli Desitijati ,najhrabrije pleme Ilirsko kao i poslije zauzimanja njihove teritorije od strane Rimljana 9.godine n.e.
Ima cijela priča o tom događaju ali neću je spominjati  ovom prilikom. Iliri su opstali i vremenom su postali i građani Rimskog carstva ali i vojnici koji su mogli birati cezara.Pa je tako Ilirskog porijekla bilo 5 careva izabrano u Rimskom carstvu.Rimski carevi Ilirskog porijekla:prvi je bio Decije,zatim Valentijan potom Klaudije I , Valentijan i Probus.Iliri su živjeli skromno,imali su svoju nošnju običaje o čemu lijepo piše i akademik Muhamed Filipović te i on naglašava da je narod BiH potomak Ilira dok neki drugi to negiraju pa čak i da Iliri nisu starosjedioci bili na tlu BiH.Sa našim pradjedovima se pokalapaju mnoge stvari kao na primjer nošnja bijele košulje duge sa bijelim pantalonama.Ja imam sliku svog pradjeda u toj nošnji zajedno sa njegovim rođacima i komšijama.

Zatim,zanimljivo je da je Rimski vojnik morao služiti vojsku 20 godina ali je zato dijelio plijen tako da je mogao uzeti dio zemlje koju su zauzeli i tu se nastaniti.Penzionisani vojnici su bili imučni.Ilirski i Rimski putevi se i danas koriste kroz BiH ali historičari trebaju otkriti još mnogo toga kako bi se  kockice poklopile.Napadi novih plemena su bili  česti mnogo se naroda proturilo kroz BiH ,tzv.seobe naroda od 3.do 7. vijeka n.e. tako da se historija o Ilirima u mnogome gubi posebno dolaskom Slovena u 6. vijeku.Ali svemu dođe kraj kao  što je došao kraj onima prije njih a i onima poslije njih.....
Slika pokazuje  Ilirska plemena njihovi nazivi i u kojem dijelu BiH i okoline su živjeli.Do danas je evidentiran golemi broj gradina, drugih naselja i naseobina u kojima su gotovo sigurno prebivali Dezitijati i njihovi romanizirani potomci, od kojih su neka djelomično i istražena.

Zatim Rimski putevi kroz BiH su bili od značaja za Rim ali i narodu BiH i okoline.Rimski putevi  pravljeni prema Sirmiumu na Dunavu,tu su i logori sa vojskom koji su štitili puteve i Siermium što je omogućavalo dobru vezu ovog kraja sa centralnim dijelom države.Glavno put je vodio od Salone(Jadransko more) do Sirmiuma što je bila glavna linija kretanja Rimskih legija i kulturnog i svakog drugog utjecaja Rima.Postojali su i drugi putevi i to  drugi put je vodio od Narone na ušću Neretve do  u Jadransko more  prema Sirmiumu koja je centralna tačka Panonije, ovaj put je vodio dolinama rijeka Neretve i Bosne.A treći put je vodio od sadašnjeg Zadra Jedere  prema dolini rijeka Kupe i Save prema Sisku (Siscii) odakle se kotrolisao gornji tok rijeke Save do Slovenije i Alpa.

Dalaskom Slovena na  ove prostore niko se nije obradovao.Zašto?Dolazak Slovena  je najavio pokolj stanovništva,jer su Sloveni bili nemilosrdni ubijali su i žene i djecu,te su opisani kao divljaci zbog pokolja preko 7000 žena i djece za samo dva dana 548. godine u Draču.Ali takvih pokolja je bilo još pa se računa da su ubili i zarobili preko 4 miliona ljudi ili većina tadašnjeg stanovništva rimske provincije Dalmacije tj. Ilirije.(Kulturna istorija BiH str.100-111).Sada opet neki historičari navode da Sloveni nisu došli na Balkan u tolikom broju pa da bi mogli napraviti takvo što...

tags:Iliri,Rimljani,Sloveni,Bosna,Historija Bosne,

Mile kod Visokog

U Milama je okrunjen i prvi bosanski kralj Tvrtko I. Kotromanić, i to 1377. godine.Danas je arheološko područje Mile zaštićeni nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Mile su bile kraljevsko stolno i saborno mjesto Velikog rusaga bosanskog (stanka), te krunidbeno i grobno mjesto bosanskih kraljeva za vrijeme srednjovjekovne Bosne. Osim toga, u to vrijeme u Milama se nalazio i franjevački samostan, a od 1340. biva središte vikarije. Mile se nalaze u neposrednoj blizini Visokog, u današnjem naselju Arnautovići na desnoj obali rijeke Bosne i blizu ušća rječice Goruše. Itd.Ovaj film je snimljen da se vidi kako je tu postojalo nešto što je i danas zanimljivo i što dokazuje još ondašnje postojanje Bosne,tada srednjovjekovne Bosne...






tags:Mile kod Visokog,srednjovjekovna Bosna,samostan,kralj Tvrtko I,

Stećci

Nekropole stećaka u Bosni.Nadgrobni spomenici u Bosni od 12 do 16 vijeka su bili prisutni i u nekim dijelovima okolnih država ali u manjem broju.Znači stećci nisu bili prisutni u ostalom dijelu svijeta.U Visokom ima oko 30 stećaka dok je oko 20 u mjestu Slatina u MZ Radovlje.Ovih dana je 10-tak stećaka zaštićeno od nestanka.Video sve govori.
U knjizi "Visočka nahija" se spominju ovi stećci te kada je pisana ova knjiga tamo 25-tih godina 19-tog vijeka pravoslavci mještani su nazivali ove stećke Grčkim dok su muslimani to isto nazivali još i Kaurskim...

Tags:Stećci,Nekropole,