Iliri u Bosni su imali svoju povijest. Za neke znanstvenike, stanovnici Bosne su potomci Ilira, a Matarugino prezime je jedno od dokaza da još uvijek postoji prezime koje je bilo za vrijeme Ilira na Misoči kako je ovdje zapisano kod Misoče kod Visokog. Iliri su se stotinama godina odupirali Rimljanima, a Rimljanima nije trebala ruda željeza, zlata i srebra, te su skupili svu svoju moć. Desitinci, najhrabrije ilirsko pleme, živjelo je u srednjoj Bosni, a nakon zaposjedanja njihova teritorija od strane Rimljana u 9. stoljeću nije imala cijelu priču o ovom događaju, ali je ovom prilikom neće spominjati. Iliri su opstali vremenom postali građani Rimskog Carstva, ali i vojnici koji su mogli birati cezara.
U Rimskom Carstvu bilo je pet careva ilirskog porijekla. Carevi ilirskog porijekla prvi su bili Dece, zatim Valencije, pa Klaudije I. i Prob. Arapi su živjeli skromno, imali su svoje tradicionalne običaje, a dobro piše i akademik Muhamed Filipović, koji ističe da su ljudi u Bosni potomci Ilira, dok neki drugi to negiraju, pa čak ni Iliri nisu autohtoni na tlu Bosne. . Pra-pra-pra-bijela košulja s bijelim hlačama. Imam sliku svog djeda u ovoj nošnji, zajedno s njegovom rodbinom i susjedima.
Zatim, zanimljivo je da je rimski vojnik morao služiti vojsku 20 godina, ali je podijelio plijen kako bi uzeo dio zemlje koju je zauzeo i tu se nastanio. Vojnici su bili zavjetovani. Libijska i rimska cesta se i danas koriste kroz BiH, ali povjesničari moraju otkriti još mnogo toga da bi se kubike poklopile. Nova plemena su česti prosvjedi mnogih naroda diljem BiH, tzv. naroda od 3. do 7. Tako da povijest Ilira gubi puno posebno dolaskom Slovena u 6. stoljeću. Ali svemu dođe kraj kako je došao i onima prije njih i onima poslije njih.....
Na slici se vidi kako su se ilirska plemena zvala i u kojem su dijelu BiH i okoline živjela. Danas postoji ogroman broj utvrda, drugih naselja i naselja u kojima su gotovo sigurno bili naseljeni Dezitijati i njihovi romanizirani potomci, od kojih su neka djelomično istražena.
Tada su rimske ceste kroz BiH bile od značaja za Rim, ali i za stanovnike BiH i okruženje. Antički putevi vodili su do Sirmije na Dunavu, tu su i logori s vojskom koja je štitila puteve i Siermium, što je omogućilo dobru povezanost ovog kraja sa središnjim dijelom države. Glavni pravac bio je od Salone (Jadransko more) do Sirmija, što je bila glavna linija kretanja rimskih legendi te kulturnih i drugih utjecaja Rima.
Zatim, zanimljivo je da je rimski vojnik morao služiti vojsku 20 godina, ali je podijelio plijen kako bi uzeo dio zemlje koju je zauzeo i tu se nastanio. Vojnici su bili zavjetovani. Libijska i rimska cesta se i danas koriste kroz BiH, ali povjesničari moraju otkriti još mnogo toga da bi se kubike poklopile. Nova plemena su česti prosvjedi mnogih naroda diljem BiH, tzv. naroda od 3. do 7. Tako da povijest Ilira gubi puno posebno dolaskom Slovena u 6. stoljeću. Ali svemu dođe kraj kako je došao i onima prije njih i onima poslije njih..... Na slici se vidi kako su se ilirska plemena zvala i u kojem su dijelu BiH i okoline živjela. Danas postoji ogroman broj utvrda, drugih naselja i naselja u kojima su gotovo sigurno bili naseljeni Dezitijati i njihovi romanizirani potomci, od kojih su neka djelomično istražena.
Tada su rimske ceste kroz BiH bile od značaja za Rim, ali i za stanovnike BiH i okruženje. Antički putevi vodili su do Sirmije na Dunavu, tu su i logori s vojskom koja je štitila puteve i Siermium, što je omogućilo dobru povezanost ovog kraja sa središnjim dijelom države. Glavni pravac bio je od Salone (Jadransko more) do Sirmija, što je bila glavna linija kretanja rimskih legendi te kulturnih i drugih utjecaja Rima. Bilo je i drugih puteva, a vodio je od Narone kod uske Neretve do Jadranskog mora prema Sirmiju koji je središnja točka Panonije, ovaj put je vodio dolinama Neretve i Bosne. Po treći put vodila je od sadašnjeg Zadarskog hvata prema dolini rijeke Kupe i Save do Siska (Siscii) odakle je gornji tok rijeke Save išao prema Sloveniji i Alpama. Slovenski Dalas na ovim prostorima nitko nije bio zabrinut. Zašto?
Dolazak Slovenaca najavio je pokolj stanovništva jer su Slovenci nemilosrdno ubijali i žene i djecu te ih opisivali kao vragove jer su samo dva dana 548. godine u Draču pobili preko 7000 žena i djece. Ali se ipak računa da su takvi pokolji ubili i zarobili preko 4 milijuna ljudi ili najveći dio tadašnjeg stanovništva rimske provincije Dalmacije, odnosno Ilirije (Kulturna povijest BiH str. 100-111).
oznake: Iliri u Bosni, povijest,Neretva,
oznake: Iliri u Bosni, povijest,Neretva,